Dogodilo se na današnji dan...

* 1959. Papa Ivan 23 najavio otvaranje II. vatikanskog koncila, na kojem su sudjelovali i pravoslavni i protestanski pripadnici kršćanske vjere
* 1944. diskreditiran zbog suradnje sa Njemcima i sa izgubljenom potporom Britanije, Draža Mihailović pokušao politički trik u selu Ba najavom neke svoje posljeratne Jugoslavije na Svetosavskom kongresu kao pandan Drugom zasjedanju AVNOJ-a, iako ga se krajem 1944. odrekao i sam kralj
* 1892. u Argentini preminuo hrvat Ivan Vučetić, otac daktiloskopije - nauke o otiscima prstiju, koja je primjenu našla u kriminalistici u pstupku identifikacije u cijelom svijetu
* 1924. u Chamonixu održane prve Zimske olimpijske igre, iako su tada bile poznate pod nazivom "Međunarodni tjedan zimskih sportova", kasnije ih je Međunarodni olimpijski odbor priznao kao prve
* 1077. pred talijanski dvorac Canosa u svjevernoj Italiji stigao car Henrik IV. i tri dana padao u pokajničkoj odjeći na koljena dok mu Papa Grgur VII. nije dao oprost od izopćenja iz Crkve, iako je to bila samo politička varka, iza koje je stajala želja njemačkih careva da zavladaju Apeninskim poluotokom, koji su samostalno smjenjivali i postavljali svećenike i biskupe

* 1699. u Srijemskim Karlovcima sklopljen mir između Svete lige europskih sila i Osmanske turske
* 1991. beogradska telvizija pripremila namještaljku o Špegelju koji je trebao biti uvod u odobrenje JNA da izvede državni udar u Hrvatskoj
* 1930. u Biskajskom zaljevu nestao dubrovački parobrod "Daksa" zbog nevremena
* 1911. princ Albert I. organizirao prvi asfaltni reli "Monte Carlo" kako bi omogućio priliv novca u svoju kneževinu što je bio početak svih reli utrka do danas
* 1939. pala prva klapa za snimanje epske američke ljubavne drame, filma "Zameo ih vjetar" po knjizi spisateljice Margaret Mitchell

Industrijalac Henry J. Kaiser 1930. godine započeo je s izgradnjom brane Boulder, danas poznate kao Hooverova brana. Kada je samo šest godina nakon početka gradnje dovršena, Hooverova brana sa svojih 221 metar visine, bila je najveća svjetska hidroelektrana , a ujedno i najveća svjetska betonska građevina. U njezinoj izgradnji sudjelovalo je više od 16 tisuća radnika od kojih je 112 živote ostavilo na gradilištu. Smještena je u Black Canyonu, na granici između Nevade i Arizone, 48 kilometara jugoistočno od Las Vegasa. Hidroelektrana ispod Hooverove brane nije više najveća ni u svijetu ni u Americi, ali sa svojih 17 generatora još uvijek proizvodi oko 2.078 MW energije, približno koliko i dvije nuklearne elektrane. Nazvana je po Herbertu Hooveru, osobi koja je odigrala ključnu ulogu u njenom nastanku i to prvo kao ministar trgovine, a zatim i predsjednik SAD-a. Hooverova brana nije samo inženjerijsko čudo već, zahvaljujući arhitektu Gordonu Kaufmanu, indijanskom umjetniku Allenu Trueu i kiparu Oscaru Hansenu, odnosno bogatstvu ornamentacije, skulptura, terrazzo pločica, zidnih slika i drugih predmeta vječne ljepote, rijetko i pravo remekdjelo Art Deco umjetnosti. 'Iza' brane nalazi se akumulacijsko jezero Mead, najveće umjetno jezero u Sjedinjenim Američkim Državama, dugačko je 177 kilometara, maksimalna dubina mu iznosi 152 metra, a kapacitet 35 milijardi i 200 milijuna kubičnih metara što je ekvivalent dvogodišnjeg prosječnog protoka čitave rijeke Colorado. Jezero je nazvano prema Elwoodu Meadu, jednom od viših inženjera koji su nadgledali izgradnju brane, a uz rijeku Colorado od presudne je važnosti za sva naselja u okolici, pogotovo 'rastrošni' Las Vegas kojemu isporučuje 90 posto potrebne vode. Jezero je sa sezonom koja traje 12 mjeseci i jedno od najpopularnijih rekreacijskih područja u SAD-u koje godišnje privlači više od 9 milijuna posjetitelja. Iako više ne nosi superlative 'najviša, najveća i najsnažnija, Hooverova brana ostala je jedno od građevinarskih čuda 20. stoljeća te je kao takva proglašena povijesnom znamenitošću SAD-a.

Nakon jedne olujne noći 1947. godine farmer iz američke savezne države New Mexico krenuo je u polje provjeriti u kojem mu je stanju stoka. Na polju koje je provjeravao ugledao je metalne krhotine razbacane oko kilometar i pol u dužinu i jarak dugačak oko 100 metara. Prikupio je nekoliko komada neobičnog sivog metala koji nije bilo moguće savijati niti slomiti iako je bio tanak poput papira i gotovo bez mase. Odlučio je cijeli slučaj prijaviti šerifu, koji je odmah obavijestio zrakoplovnu vojnu bazu Roswell iz koje je na mjesto događaja poslan bojnik Jessea Marcela čime je započeo najpoznatiji svjetski NLO slučaj. Prostor na kojemu su pronađni ostaci brzo je zatvoren za javnost, a pojavio se službeni izvještaj koji je govorio kako je 'srušeni disk oporavljen' no, vrlo brzo nakon prvog, pojavio se drugi izvještaj u kojem se tvrdilo kako je srušeni objekt bio meteorološki balon. U međuvremenu je Glenn Dennis, mladić koji je radio u lokalnom pogrebnom poduzeću, primio neobičan zahtjev iz mrtvačnice vojne baze. Upitali su ga kako sačuvati tijela koja su bilo izložena vanjskim utjecajima nekoliko dana, a trebali su i malene hermetički zatvorene lijesove. Glenn je otišao u bazu gdje je vidio čudne krhotine s gravurama kako vire iz ambulatnih kola. U bolnici baze htio je popričati s medicinskom sestrom koju je poznavao, ali ih je u tome spriječila vojna policija. Poznanica mu je sutradan nacrtala tijela koja su našli. Nakon nekoliko dana dobila je premještaj u Englesku. Postoji oko 300 svjedoka, farmera, vojnika, predstavnika zakona, no priča o 'incidentu' u Roswellu nikada nije u potpunosti rasvijetljena. 1995. kongresmen Steven Schiff zatražio je od US General Accounting Officea, da rasvijetli slučaj. GAO je utvrdio kao su mnogi dokumenti Roswell Army Air Helda (RAAF) nestali ili su uništeni, a niti jedna državna agencija SAD-a ne zna gdje su i tko ih je uništio. Sumnjivo je i to što su dana dva izvještaja - u prvom je potvrđeno kako je pronađen leteći disk, a drugi je stvar opovrgao navodeći kako je tek riječ o meteorološkom balonu. Ipak, konkretni dokaz, poput komada broda ili slika njegovih pilota ne postoji. Moguće je, pošto se stvar dogodila blizu vojne baze, da je doista riječ o nekakvoj tajnoj letjelici američkog zrakoplovstva, no s druge strane sumnjivo je uništavanje dokumenata o cijelom slučaju i ovako dugotrajno tajenje podataka. Različitih teorija o tome što se zapravo dogodilo u Roswellu ima 'bezbroj', no svima je zajednička jedna stvar - niti jedna, pa niti ona kraj koje stoji američka vlada, ne može se osloniti na konkretne dokaze te će jedan od najvećih svjetskih misterija do daljnjega ostati neriješen.

Brijunskim sporazumom potpisanim između Slovenije i Jugoslavije 1991. godine završio je 'desetodnevni rat' u Sloveniji (Slovenska osamosvojitena vojna-Desetdnevna vojna). Sukob između JNA s jedne i slovenskih snaga teritorijalne obrane i policije s druge strane, započeo je dva dana nakon proglašenja neovisnosti u Sloveniji. Lokalne jedinice JNA bile su popunjene uglavnom ročnim vojnicima pod zapovjedništvom jugoslavenskog ministra obrane Veljka Kadijevića, brojale su oko 35 tisuća ljudi, a bile su naoružane svim vrstama oružja i vojnih vozila. Slovenski vojska pod zapovjedništvom Janeza Janše bila je lako naoružani i brojali su oko 26 tisuća ljudi no izdržali su deset dana nanijevši moćnoj JNA strateški poraz. Slovenci su u sukobu imali 18 poginulih i 182 ranjenih, dok je JNA pretrpjela gubitke od 44 poginulih i 146 ranjenih. Brijunskom deklaracijom, koja je potpisana na zahtjev Europske zajednice, prihvaćen je tromjesečni moratorij na proglašenje neovisnosti Republika Hrvatske i Slovenije što je trebalo osigurati mir na prostoru Jugoslavije. Deklaracijom je posebno zatraženo i da prestanu oružani skukobi na području Slovenije i Hrvatske, te da se JNA povuče u vojarne koje su na području Hrvatske već bile blokirane od strane malobrojnih pripadnika Narodne zaštite i policije. JNA je Sloveniju napustila no to je tek označilo početak pravog rata u Hrvatskoj, a razloge za takav razvoj događaja možda najbolje opisuje poruka koju je Borisav Jović, bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ, a tadašnji predsjednika Miloševićeve Socijalističke partije Srbije, poslao Veljku Kadijeviću u kojoj je stajalo:
"Od Veljka (Kadijevića, op. a.) odlučno tražimo sledeće:
1. Slovencima odgovoriti žestoko svim sredstvima uključujući i avijaciju, apsolutno im više ne dozvoliti da šikaniraju JNA. Potom se povući iz Slovenije. O tome ćemo doneti blagovremenu odluku. Na taj način će se podići moral vojske, uplašiti Hrvatska i umiriti srpski narod.
2. Glavne snage JNA koncentrisati na liniji: Karlovac-Plitvice na zapadu; Baranja, Osijek, Vinkovci - Sava na istoku; i Neretva na jugu. Na taj način pokriti sve teritorije gde žive Srbi do potpunog raspleta, odnosno do konačnog slobodnog opredeljenja naroda na referendumu.
3. Potpuno eliminisati Hrvate i Slovence iz vojske."
U skladu s takvim planovima, snage JNA (Novosadski korpus) već su 3. srpnja počele ofenzivno djelovati u Baranji i bile spremne za napade na cijelom prostoru Republike Hrvatske čime je počela otvorena agresija na Hrvatsku.

Austrijski skladatelj i dirigent češkog podrijetla Gustav Mahler, koji je za života bio najpoznatiji kao jedan od vodećih orkestralnih i opernih dirigenata, te priznat i kao jedan od najvažnijih skladatelja kasnog romantizma, autor prvenstveno simfonija i pjesama no uz takav pristup žanru da je često zamagljivao granice između orkestralne pjesme (Lied), simfonije i simfonijske pjesme, rođen je u češkom mjestu Kaliště 1860. godine.

Bjeloruski slikar židovskog podrijekla Marc Chagall, pravog imena Mojša Zaharavič Šahałaŭ, umjetnik koji je zajedno s Picassom, Braqueom i ostalim legendarnim ličnostima radio je u Parizu gdje je upotrebljavao moderne tehnike i kubizmom mijenjao likovnu umjetnost iz temelja, te slavu stekao i kao ilustrator u gvašu i bakropisu, a uz to autor brojnih tapiserija, grafika, mozaika, vitraja, skulptura i naravno zidnih slika, rođen je 1887. godine u Vitebsku.

Hrvatski književnik i enciklopedist Miroslav Krleža, autor golemog opusa čija sabrana djela po različitim brojanjima obuhvaćaju između 50 i 80 svezaka, a koji pokriva kako središnje književnoumjetničke žanrove, tako i atipične ili marginalne zapise, ikonoklast i revolucionarna figura, prema mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća, ali zasigurno i jedan od najvećih europskih pisaca 20. stoljeća, poglavito u žanrovima poezije, romana, eseja i dnevničko-memoarske proze, tvorac djela poput Hrvatski bog Mars, Povratak Filipa Latinovicza, Balade Petrice Kerempuha, Kraljevo, U logoru, Vučjak, Gospoda Glembajevi, U agoniji, te brojnih drugih, rođen je u Zagrebu 1893. godine.

Britanski glazbenik Ringo Starr, pravog imena Richard Starkey, bubnjar Beatlesa u kojima je 1962. zamijenio Petea Besta i ostvario zvjezdanu karijeru ne samo kao 'pratnja' nego i glavni vokal i autor pojedinih skladbi, a koji je nakon raspada planetarno popularne grupe ostvario i vrlo uspješnu samostalnu karijeru, rođen je 1940. godine u Liverpoolu.

Američka glumica Shelley Duvall, dobitnica nekoliko različitih filmskih nagrada koja je karijeru započela u filmovima Roberta Altmana te nastavila u onima Woodyja Allena, Stanleyja Kubricka, Terryja Gilliama, Stevea Martina i Tima Burtona, a među kojima su Brewster McCloud, Annie Hall, The Shining, Time Bandits, Roxanne, The Portrait of a Lady, Tale of the Mummy, The 4th floor, Manna from Heaven i drugi, rođena je u Houstonu 1949. godine.

izvor:metro portal

Iskrcavši se kraj Bulverhythea u Sussexu s oko 8.500 vojnika normanski vojvoda William I. Osvajač 1066. godine započeo je pothvat koji je u povijesti ostao zabilježen kao zadnja uspješna invazija na Britaniju. Uslijedila je bitka kod Hastingsa u kojoj je William pobijedio anglosaksonsku vojsku kralja Harolda Godwinsona koji je tom prilikom poginuo što se uzima za jedan od najvažnijih događaja u britanskoj povijesti. Gušeći pobune domicilnog stanovništva, eliminirajući staru aristokraciju i postavljajući normansko plemstvo na pozicije vlasti, William je u kratkom periodu učvrstio položaj svoje nove krune te time zauvijek promijenio 'staru Englesku'.

Na prvom sastanku Generalne konferencije o težinama i mjerama (Conférence générale des poids et mesures - CGPM), koji je 1889. godine održana u francuskom Sèvresu, definirana je točna duljina 1 metra i težina jednog kilograma. Oba prototipa su izrađena od slitine platine i iridija i pohranjeni u Međunarodni biro za težine i mjere (Bureau international des poids et mesures) u Sèvresu.

Sir Alexander Fleming 1928. godine primijetio je kako mu se u laboratoriju pojavila plijesan koja ubija bakterije. Radilo se o tipu zelene plijesni u kojoj je francuski student medicine Ernest Duchesne još 1896. otkrio penicilin, no poznati antibiotik je u široku uporabu ušao tek nakon što ga je Fleming izolirao iz gljivice Penicillium notatum. Slučajno ili ne iste godine Velika Britanija je izglasala Dangerous Drugs Act kojim je kriminalizirano posjedovanje kanabisa, a na isti dan 1971. godine izglasan je i Misuse of Drugs Act kojime se zabranila i njegova uporaba u medicinske svrhe.

Nacistička Njemačka i Sovjetski Savez nakon invazije 1939. godine dogovorile su se oko podjele Poljske. Istoga dana Njemačkoj se predala Varšava u kojoj je nakon toga na vlast postavljen Generalgouvernement, isključivo od Nijemaca sastavljena kolonijalna vlada koja je okupiranim poljskim područjima upravljala tijekom II. Svjetskog rata.

Nakon uspješno izvedenog puča u Damasku Sirija je 1961. godine izašla iz Ujedinjene Arapske Republike čime je ta država efektivno prestala postojati. U.A.R. je formirana 1958. spajanjem Egipta, Sirije i teritorija sjevernog Jemena, a njenim imenom se Egipat koristio sve 1970. kada je umro prvi i poslijednji predsjednik kratkoživuće unije, Gamal Abdel Nasser.
Posjetom bivšeg izraelskog premijera Ariela Sharona jeruzalemskoj 'Svetoj stijeni', muslimanima poznatoj kao Al-Haram As-Sharif na kojoj se nalazi džamija Al-Aqsa, jedno od najsvetijih mjesta Islama, 2000. godine započela je Druga Intifada. Sukobi su brzo eskalirali i proširili se na područje Zapadne obale i Gaze, a u njima je poginulo oko 5.500 Palestinaca i oko tisuću Izraelaca. Kraj Druge Intifade nije jasno definiran, ali smatra se da je njegov početak označila smrt Yassera Arafata u studenom 2004., a kraj sastanak u Sharm el-Sheiku održan u veljači 2005.

Među poznatim osobama rođenim na današnji dan najstariji je kineski filozof Konfucije, u domovini poznat kao 'Učitelj Kung' , čiji se rođendan prema tradicionalnom vjerovanju smješta u 551. godinu pr.n.e. Talijanski slikar Michelangelo Merisi da Caravaggio, začetnik baroknog slikarstva rođen je 1571. godine u Milanu. Hrvatski književnik, novinar i ekonomist Mate Balota, pravog imena Mijo Mirković poznat i kao 'glas istarskog naroda', autor brojnih znanstvenih i literarnih radova, rođen je u Raklju 1898. godine. Bivši finski vozač Formule 1 Mika Häkkinen, dvostruki osvajač najprestižnijeg automobilističkog svjetskog prvenstva, rođen je u Vantaai 1968. godine. Američka plesačica i burleskna ljepotica Dita Von Teese, pravog imena Heather Renée Sweet, rođena je u Rochesteru u Michiganu 1972. godine. Hrvatski tenisač Marin Čilić, osvajač juniorskog Roland Garrosa, a u profesionalnoj karijeri i tri ATP-a na čijoj listi je dogurao do 13. mjesta, rođen je 1988. godine u Međugorju.

Veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskoga Carstva Kir Veliki, 539. godine pr.n.e. osvojio je drevni Babilon bez većeg otpora

Kristofor Kolumbo se 1492. godine iskrcao na San Salvadoru u Bahamskom arhipelagu. U povijesti se ovaj datum bilježi kao otkriće Amerike

Američki predsjednik Theodore Roosevelt 1901. godine službeno je preimenovao 'Izvršnu rezidenciju' u 'Bijelu kuću'

Današnji dan 1999. godine proglašen je danom kada je naš planet postao dom za 6 milijardi ljudi. UN-ov Population Fund zaključio je kako je tada okvirno rođen 6 milijarditi stanovnik Zemlje te se od tada službeno obilježava kao 'Dan šest milijardi'


Na današnji dan 1875. godine rođen je Aleister Crowley, kontroverzni britanski okultist, pisac, pjesnik, poznati planinar, a moguće i špijun u svoje vrijeme poznat kao 'najzlobnija osoba na svijetu'.


Hrvatsko-austrijska pjesnikinja Paula von Preradović, unuka Petra Preradovića i autorica teksta austrijske himne 'Land der Berge, Land am Strome', rođena je 1887. godine


Talijanski operni pjevač i jedan od najzančajnijih tenora svih vremena Luciano Pavarotti, rođen je na današnji dan 1935. godine


Ante Gotovina, jedan od važnijih sudionika Domovinskog rata i osumnjičenik u haaškom sudskom procesu koji je još uvijek u tijeku, rođen je 1955. godine.

Australski glumac Hugh Jackman, dobitnik nagrade Tony najpoznatiji po ulozi Wolverinea u filmskom serijalu X-Men, a svojevremeno proglašen i najseksipilnijim živućim muškarcem, rođen je na današnji dan 1968. godine.

U Šibeniku je 1964. rođen Dražen Petrović, jedan od najvećih hrvatskih i europskih košarkaša svih vremena koji se smatra predvodnikom vala europske košarke u NBA. Do tragične smrti u 29. godini života, Dražen je uspješno igrao za Šibenik, Cibonu, Real, Portland, New Jersey Netse i hrvatsku reprezentaciju. Na današnji dan rođeni su i glumac Christopher Lloyd (1938.) te reggae pjevač Shaggy (1968.)


Godine 1811. rođen je mađarski skladatelj, pijanist i dirigent Franz Liszt. Iako mu je muž njegove kćeri Richard Wagner prorekao propast zbog viteškog duha, Liszt je proživio dug stvaralački vijek, doprijevši u sam vrh najistaknutijih majstora glazbene romantike. Na današnji dan 1896. rođen je biokemičar Charles Glenn King koji je otkrio vitamin C, a 1949. na svijet je došao danas uspješan nogometni trener Arsene Wenger


Godine 1979. kroz ulazna vrata Disney Worlda, devet godina nakon otvorenja, prošao je stomilijunti posjetitelj zabavnog parka. Jubilarni gost kojeg je u Orlandu pozdravio Mickey Mouse bio je tada osmogodišnji Kurt Miller iz Marylanda. Walt Disney World Resort na Floridi danas ima četiri tematska i dva vodena parka te brojne hotele, restorane i prodavaonice koje ostvaruju milijunske godišnje prihode.


Sovjetska letjelica Venera 9 spustila se 1975. "meko" na Veneru. Letjelica je poslala prve crno-bijele fotografije površine Venere koje su pokazale postojanje erozijskih procesa na planetu. Po prvi puta je utvrđena površinska temperatura Venere od 455°C, a znanstvenici su otkrili i da atmosferski pritisak odgovara pritisku koji na Zemlji vlada u morima na dubini od 900 m.



Nakon što je razmotrio sve mogućnosti, od napada na Kubu do zračnoga bombardiranja lansirnih mjesta te diplomatskih manevara američki je predsjednik John Kennedy 22. listopada 1962. objavio pomorsku blokadu Kube. Do blokade je došlo jer je Sovjetski Savez na Kubu počeo dopremati rakete i ostalu vojnu opremu što je izazvalo uzbunu u SAD-u, a svijet se našao na rubu atomskog rata.



Etnografski muzej osnovan je na današnji dan 1919. godine na poticaj Salamona Bergera, trgovca tekstilom i tvorničara, porijeklom iz Slovačke, koji je Muzeju ostavio jednu od prvih i najvećih zbirki narodnih nošnji i tekstila. Muzej danas posjeduje oko 80.000 predmeta, nalazi se u reprezentativnoj secesijskoj zgradi nekadašnjeg Obrtnog doma, a obuhvaća uglavnom etnografsku baštinu Hrvatske.

14. studenoga 2009



14. studenog (14.11.) 318. je dan godine po gregorijanskom kalendaru (319. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 47 dana.

Imendan: Nikola

Svjetski dan borbe protiv šećerne bolesti




Dogodilo se na današnji dan...



1851. - u SAD-u prvi puta tiskan roman Moby-Dick Hermana Melvillea
1889. - novinarka Nellie Bly (Elizabeth Cochrane) započinje uspješan pokušaj putovanja oko svijeta u manje od 80 dana
1918. - Čehoslovačka postaje republikom
1922. - BBC započinje s radio emitiranjem u Velikoj Britaniji
1969. - NASA lansira Apollo 12, drugu misiju na Mjesec predvođenu ljudskom posadom
1971. - Mariner 9 stiže do Marsa
1975. - Španjolska odlazi iz Zapadne Sahare
1982. - Lech Wałęsa, vođa poljskog pokreta Solidarnost, oslobođen je nakon 11 mjeseci zatočeništva blizu ruske granice
1985. - tragedija u Kolumbiji: erupcija vulkana Nevado del Ruiz uzrokovala je smrt 23 000 ljudi u gradu Armero
1991. - kambodžanski princ Norodom Sihanouk se vraća u Phnom Penh nakon što je bio 13 godina u egzilu
1993. - Michael Jackson započinje s programom odvikavanja od tableta protiv bolova
1998. - Dennis Rodman i Carmen Electra su se vjenčali u Las Vegasu
2001. - Napad na Afganistanu: Saveznici ulaze u glavni grad Kabul,
2003. - otkriven je Trans-neptunski objekt 90377 Sedna










Na današnji dan su rođeni:





1719. - Leopold Mozart, austrijski skladatelj († 1787.)
1765. - Robert Fulton, američki inženjer i izumitelj († 1815.)
1776. - Henri Dutrochet, francuski psiholog († 1847.)
1779. - Adam Gottlob Oehlenschläger, danski pjesnik († 1850.)
1797. - Charles Lyell, britanski geolog († 1875.)
1803. - Jacob Abbott, američki pisac († 1879.)
1805. - Fanny Mendelssohn, njemački kompozitor i dirigent († 1847.)
1812. - Aleardo Aleardi, talijanski pjesnik († 1878.)
1838. - August Šenoa, hrvatski književnik († 1881.)
1840. - Claude Monet, francuski slikar († 1926.)
1900. - Aaron Copland, američki skladatelj i dirigent († 1990.)
1904. - Dick Powell, američki glumac († 1963.)
1905. - John Henry Barbee, američki gitarist i pjevač († 1964.)
1906. - Louise Brooks, američka glumica († 1985.)
1907. - Astrid Lindgren, švedska književnica († 2002.)
1907. - William Steig, američki crtač stripova i pisac dječjih knjiga († 2003.)
1910. - Eric Malpass, engleski romanopisac († 1996.)
1915. - Martha Tilton, američka pjevačica
1916. - Roger Apéry, francuski matematičar († 1994.)
1919. - Veronica Lake, američka glumica († 1973.)
1919. - Lisa Otto, njemačka sopranistica
1922. - Boutros Boutros-Ghali, bivši glavni tajnik UN-a
1930. - Edward White, astronaut († 1967.)
1935. - jordanski kralj Hussein († 1999.)
1948. - Charles, Princ od Walesa
1950. - Vladimir Smiljanić-Babura, hrvatski rukometaš († 1972.)
1953. - Dominique de Villepin, francuski premijer
1954. - Condoleezza Rice, američka državna tajnica





Na današnji dan su umrli:


565. - Justinijan Veliki, bizantski car (* 483.)
1391. - Sveti Nikola Tavelić, hrvatski svetac (* oko 1340.)
1556. - Giovanni della Casa, talijanski pjesnik (* 1504.)
1633. - William Ames, engleski filozof (* 1576.)
1691. - Tosa Mitsuoki, japanski slikar (* 1617.)
1716. - Gottfried Leibniz, njemački filozof i matematičar (* 1646.)
1825. - Jean Paul, njemački pisac (* 1763.)
1829. - Louis Nicolas Vauquelin, francuski farmaceut i kemičar (* 1763.)
1831. - Georg Wilhelm Friedrich Hegel, njemački filozof (* 1770.)
1861. - Antun Mihanović, hrvatski književnik (* 1796.)
1866. - Portugalski kralj Mihajlo (* 1802.)
1915. - Booker T. Washington, američki izumitelj i pisac (* 1856.)
1916. - Saki, britanski pisac (* 1870.)
1946. - Manuel de Falla, španjolski skladatelj (* 1876.)
1980. - Bertha Morris Parker, američka prirodoslovka (* 1890.)

Zagonetni Čovjek sa željeznom maskom umro je na današnji dan u Bastilli. Pravi identitet osobe koja je život provela okovana u željeznu masku nikad nije službeno utvrđen, a brojne spekulacije počele su već od Voltairea i Dumasa, preko filmova od kojih je vjerojatno najpopularniji onaj s Leonardom diCapriom.

Stotinu šezdeset godina kasnije američki predsjednik Abraham Lincoln izgovorio je svoj poznati govor Gettysburg Address na nacionalnom groblju žrtava građanskog rata. Kratki dvominutni govor ušao je u povijest kao posveta žrtvama i opomena preživjelima.

Dva povijesna susreta također su se dogodila ovog jesenskog dana. Anwar al-Sadat, predsjednik Egipta postao je prvi arapski državnik koji je posjetio Izrael 1977. godine, a svoj su prvi sastanak održali i Ronald Reagan i Mihail Gorbačov, 1985. godine u Ženevi.

No, bilo je i smiješno-sramotnih događaja, poput oduzimanja Grammya dugokosim manekenima iz Milli Vanilli za koje se otkrilo da pojma nemaju o pjevanju i da su, osim playbacka na nastupima, također zijevali na snimanju albuma, a drugi su pjevali.

Osim par političara, poput engleskog kralja Charlesa I i Indire Gandhi, ovaj dan kao rođendan slave poznate glumice Meg Ryan i Jodie Foster, kao i TV face Larry King, Ted Turner i Dick Cavett.

21. studenog (21.11.) 325. je dan godine po gregorijanskom kalendaru (326. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 40 dana.
Imendan: Romeo


Dogodilo se na današnji dan...



1620. - Engleski brod Mayflower pristao je u Cape Codeu, (Massachusetts).
1803. - Vođa razbojnika Johann Bückler i njegovih 19 pratilaca giljotinirani su u Mainzu: Bückler je uživao veliku popularnost kod siromašnih seljaka jer je njegova banda pljačkala bogate trgovce i priređivala veselice za obični puk.
1898. - Marie Curie i Pierre Curie otkrili su radij.
1918. - Prihvaćena je državna zastava Estonije, čije je ime na estonskom sinimustvalge (doslovno plavo-crno-bijelo).
1996. - Demonstracije za opstanak Radija 101 na Trgu bana Jelačića.
2007. - Hrvatska nogometna reprezentacija na Wembleyu pobijedila Englesku s 3:2 i tako ih izbacila s EURA 2008., što je predstavljalo najveće iznenađenje kvalifikacija. Umjesto Engleske, na EURO se uz Hrvatsku, plasirala Rusija.


Na današnj dfan su rođeni:



1694. - Voltaire, francuski književnik, povjesničar i filozof († 1778.)
1804. - Wilhelm Waiblinger
1824. - Theodor Richter
1870. - Jozefo Artigas Lasala
1882. - Gioacchino Laurenti
1965. - Björk


Na današnji dan su umrli:



1555. - Georgius Agricola
1695. - Henry Purcell, engleski skladatelj (* 1659.)
1811. - Heinrich von Kleist, njemački književnik (* 1777.)
1870. - Karel Jaromír Erben
1916. - Franjo Josip I., austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj (* 1830.)
1985. - Ivo Serdar, hrvatski glumac (* 1933.)
2006. - Hassan Gouled Aptidon

Na današnji je dan 1863. počela bitka kod Chattanooga kad su sjevernjačke snage predvođene generalom Ulysses S. Grantom priskočile u pomoć desetkovanim snagama iz Chattanooha iz Tennesseeja i krenule u protunapad na jedinice Konfederacije.

Točno 26 godina kasnije prvi juke-box stavljen je u uporabu u Palais Royale Saloonu u San Franciscu. Vrhunac popularnosti stroj je imao u 50-ima i 60-ima prošlog stoljeća.

Švedska je danas jedna od najboljih zemalja za život gledajući iz raznih aspekata. Od socijalne uređenosti, liberalnosti i demokracije do ljudskih prava, ta je zemlja čist primjer gotovo savršenog uređenja. Upravo u sferi ljudskih prava se posebno ističe, neke zemlje osuđuju na smrt i dan danas - Švedska je to posljednji put učinila prije100 godina kad je pogubljen posljednji kriminalac Johan Alfred Ander.

Godine 1936. izišao je prvi broj svjetski poznatog časopisa Life, tjednika koji se uglavnom temeljio na foto-novinarstvu. Od 1972. izlazio je kao mjesečnik. Radi se o najutjecajnijem fotografskom časopisu koji je dominirao tržištem preko 40 godina.

BBC je 1963. emitirao prvu epizodu najdugovječnije znanstveno fantastične sage „Doctor Who" u kojoj je glavnu ulogu imao William Hartnel. Priča se vrti oko vanzemaljskog vremenskog putnika koji putuje vremenom u svojem vremenskom stroju i svemirskom brodu TARDIS-u. Osim po trajanju, serija je u Guinessovoj knjizi rekorda zabilježena i kao najuspješnija znanstveno-fantastična serija u vidu profita i popularnosti (DVD-i, majice, iTunes, ilegalno downloadovanje...)

Apneist Jacques Mayol postao je prvi čovjek koji je zaronio do dubine od 100 metara ispod mora bez ikakve ronilačke opreme.

Na današnji dan rodio se njemački kralj i rimski car Otto I. (Veliki). Nešto manje od tisuću godina kasnije svijet je ugledao poznati američki odmetnik Billy the Kid (William H. Bonney). Ross Brawn, čelni čovjek Brawn GP tima u Formuli 1 slavi danas 57. rođendan a danas slave i francuski glumac Vincent Cassel, mlada pjevačica i glumica Miley Cyrus te engleski model Kelly Brook.